|
|
| |
|
Izbeglice i raseljena lica
u Srbiji |
|
Republika Srbija je jedna od šest zemalja u svetu
i jedina u Evropi sa dugotrajnom izbegličkom
krizom sa više od 86.000 izbeglica na svojoj
teritoriji, nakon više od
šesnaest godina od završetka
ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Pored toga, više od 200.000 bivših izbeglica koje
su formalno integrisane u Srbiji dobijanjem
državljanstva, još uvek nisu rešile svoje probleme
kao što je stanovanje i zapošljavanje.
Što se tiče broja interno raseljenih lica (IRL),
prema podacima Komeserijata za izbeglice i UNHCR-a,
na osnovu Popisa IRL sprovedenog 2000. godine, oko
187.000 Srba i članova ostalih ne-albanskih
zajednica bili su
prisiljeni da napuste Kosovo i Metohiju (KiM).
Nakon toga, raseljeno je dodatnih 20.000 lica. U
2008. godini, oko 210.000 IRL je registrovano u
Srbiji , ne uključujući
teritoriju KiM.
Ukupan
broj interno raseljene polulacije u Srbiji dosegao
broj od 305.000 lica. Od tog broja, oko 4.200
osoba i dalje živi u 43 kolektivna centra.
U
Vojvodinu je došlo više od polovine broja svih
izbeglih osoba u Srbiji. Prema zvaničnim podacima
UNHCR-a, krajem 2002. godine,
u Vojvodini je živelo 166.000 izbeglica i oko
12.500 raseljenih lica sa Kosova i Metohije. Broj
zvanično registrovanih
izbeglica se kontinuirano smanjuje, tako da
su,
prema zvaničnim podacima Komesarijata
za
izbeglice Republike Srbije,
u Vojvodini
u 2010.
godini još 41.684 osobe
imale
status izbeglice, a 12.252 osobe status interno
raseljenog lica.
|
|
Dobijanje
državljanstva Srbije ne olakšava svakodnevni život
izbeglicama. Loša ekonomska i nestabilna politička
situacija u Srbiji doprinele su da još uvek ima
mnogo izbeglica opredeljenih
da ostanu u Srbiji, ali koji nisu uspeli da
ostvare održivu egzistenciju za svoje porodice.
Problemi sa kojima se suočavaju najugroženija lica
iz ove ciljne grupe, nisu se menjali u odnosu na
prethodni period – veliko siromaštvo je prisutno
kod svih, a stambeno zbrinjavanje i zapošljavanje
i dalje se ističe
kao prioritet.
Najveći broj korisnika sa statusom izbeglog lica
su korisnici lošijeg materijalnog statusa, bez
sopstvene imovine, podstanari, neretko bez
kvalifikacije i bez stalnog zaposlenja - povremeno
se angažuju u sezoni poljoprivrednih radova ili se
bave preprodajom robe na pijaci, ponekad nekim
zanatom. Jedan broj korisnika je prodajom imovine
u Hrvatskoj ili preko programa otkupa seoskih
domaćinstava uspeo da kupi kuću,
ali su uslovi stanovanja krajnje skromni. Dešava
se da su kuće koje su kupili jedva uslovne za
stanovanje, a oni nemaju sredstva za adaptaciju.
Proces povratka i obnova porušene imovine,
pogotovo u Hrvatskoj, veoma sporo teče. Stvaranje
bezbednih uslova za povratak raseljenih lica na
Kosovo se još ne nazire, a njihovi problemi u
raseljeništvu su veliki. Među raseljenim licima,
veliki je procenat Roma,
koji često žive u naseljima sa lošim higijenskim
uslovima.
U Vojvodini postoje još uvek 2 kolektivna centra,
u opštinama Pančevo i Kovin, u kojima boravi preko
200 izbeglih i interno raseljenih lica.
Na
slici: deca izbeglice ispred kolektivnog
centra 'Čardak' u
Čortanovcima, koji je kasnije izgoreo u požaru,
a njegovi stanari raseljeni u druge kolektivne
centre u Srbiji |
|
|
Mreža
mobilnih timova za pomoć najugroženijim
izbeglicama |
|
Donator
projekta: UNHCR |
|
Koordinator:
Čila Stojanović,
diplomirani psiholog |
Psihosocijalno
savetovalište:
Trg mladenaca 6, Novi Sad |
|
Telefon:
(021) 6621-140 |
|
|
|
Od
aprila 2000.godine NSHC realizuje ovaj projekat u
Vojvodini, sa ciljem da se posebno ugroženim izbeglicama i
raseljenim licima pruži psihosocijalna pomoć i
podrška, te da se uspostave i razviju
lokalne, opštinske
mreže
socijalno-humanitarnih usluga za izbeglice.
Na
projektu je angažovano
15
saradnika i saradnica,
psihologa i socijalnih
radnika, koji usluge
psihosocijalne podrške, informisanja i zastupanja
pružaju korisnicima u okviru terenskog rada
i kućnih poseta u opštinama u Vojvodini
sa većim brojem izbeglica (29 opština).
U Novom Sadu se ove usluge pružaju i u okviru Psihosocijalnog
savetovališta
na
Trgu Mladenaca 6/I. |
|
|
Među korisnicima mobilnih timova NSHC-a, preovlađuju
izbeglice koje su u međuvremenu, preuzele status
državljana. Veoma je česta pojava tzv. „mešovitih“
porodica, u kojima većina članova ima status
državljana, dok jedna ili dve osobe imaju status
izbeglog lica. Lica sa državljanstvom su lica koja
su imala izbeglički status, ali su vremenom preuzela
državljastvo RS; osim toga, tu su i deca koja su se
rodila nakon izbeglištva, kao i poneki domicilni
ili interno raseljeni supružnik izbeglog lica.
Sve je više primera da se javljaju lica koja do sada
nisu bila korisnici pomoći saradnika na terenu. Ovo
ukazuje na opšti trend opadanja životnog standarda,
gde osobe koje su se do sada borile za egzistenciju,
više nemaju kapaciteta na koje bi se oslonili.
Saradnici na terenu su posebno markirali najteže
probleme koje su uočili kod različitih tipova
porodica:
-
Staračka domaćinstva koja su smeštena po selima u
krajnje neuslovnim stambenim objektima, često su sa
nezavršenim procesom pribavljanja dokumentacije,
zbog čega su im šanse u ostvarivanju socijalnih
prava svedene na minim. Socijalno i zdravstveno su
ugroženi, ali nisu spremni da promene životnu
sredinu i pređu npr. u gerontološke domove;
-
Porodice sa decom, suočavaju se sa problemom
nemogućnosti daljeg školovanja dece usled nedostatka
sredstava za školarinu, prevoz, stanarinu deteta;
-
Porodice koje su kupile trošne, neuslovne kuće,
u velikoj su potrebi za građevinskim materijalom za
adaptaciju;
-
Radno sposobni korisnici, naročito u manjim, seoskim
sredinama imaju problem nalaženja posla zbog slabe
ponude. Ova populacija nema pravo na socijalnu
zaštitu, s obzirom na očuvanu radu sposobnost.
Prihod pokušavaju da ostvare radom „na crno“ i
eventualno, uključivanjem u programe
samozapošljavanja, tamo gde se takvi programi
sprovode.
U okviru psihološke podrške saradnici iz mobilnih
timova razgovaraju sa korisnicima o potencijalnim
mogućnostima za rešavanje njihove situacije i
motivišu ih da u tom smislu preduzmu neophodne
korake, pružaju savetodavnu pomoć oko očuvanja
reproduktivnog zdravlja i planiranja porodice i sl.
Osim pružanja psihosocijalne podrške saradnici
informišu korisnike o programima pomoći koji su
aktuelni, o pravima iz oblasti socijalne zaštite,
upuću ju ih i povezuju sa drugim organizacijama i
institucijama kako bi dobili pomoć, a neretko se
lično angažuju oko pribavljanja dokumenata,
različitih beneficija i subvencija, materijalne
pomoći, kao i oko i popunjavanja različitih molbi,
aplikacija i sl.
U realizaciji projekta NSHC ostvaruje dobru saradnju
sa lokalnim povereništvima Komesarijata za
izbeglice, opštinskim kancelarijama Crvenog krsta,
Centrima za socijalni rad, predstavnicima opštine,
kao i međunarodnim i domaćim NVO-ima. U toku 2010.
godine
saradnici iz mobilnih timova učestvovali su na 45
lokalnih koordinacionih sastanaka, a ostvareno je
1002 pojedinačnih ličnih kontakata. Saradnja je na
zadovoljavajućem nivou u svim opštinama, a u
pojedinim opštinama, članovi MT su članovi raznih
komisija i odbora koji se bave izbeglim i interno
raseljenim licima. |
|
Projekat
na teritoriji centralne i južne Srbije realizuju
nevladine organizacije ''Amity-snaga
prijateljstva'' iz Beograda, ''Sigma Plus'' iz
Niša i ''Horizonti'' iz Čačka.
|
|
|
VRH
STRANE
|
| |
| |
|
Razvoj lokalne ekonomije za
održiv povratak i reintegraciju |
|
NSHC i
Srpski demokratski forum (SDF) iz Pakraca,
Hrvatska,
u
toku
2006.
godine zajednički
su
realizovali
projekat promocije
održivog povratka i reintegracije u Hrvatsku, pod
nazivom ’’Razvoj lokalne ekonomije za održiv
povratak i reintegraciju’’.
Višegodišnje iskustvo SDF-a u
programima povratka i revitalizacije ratom pogođenih
područja u Hrvatskoj pokazalo je da je jedna od
najvećih prepreka uspešnom povratku izbeglih i
raseljenih - ekonomska nesigurnost i manjak
mogućnosti za zaposlenje. Zato je osmišljen projekat
pomoći u oblasti lokalnog ekonomskog razvoja, čime
se na konkretan način promoviše i pomaže održiv
povratak i reintegracija u Hrvatskoj.
U poslednjih 15 godina ruralna
područja Hrvatske pretrpela su velike promene u
ekonomiji, naročito u svetlu potrebe da se mala
poljoprivredna gazdinstva usklade sa potpuno novim
ekonomskim i pravnim okvirima, u skladu sa
standardima EU. Ratom pogođena područja su naročito
ugrožena, a nedostatak mogućnosti za zaposlenje i
razvoj malih i srednjih preduzeća značajno otežava
povratak izbeglih i raseljenih u ova područja. Jedna
prosečna porodična farma u Hrvatskoj poseduje 2,9
hektara zemlje i nema odgovarajuće kapacitete za
kvalitetnu proizvodnju. Vlasnici ovih farmi ne znaju
kako da reše brojne probleme pa često ni ne
razmišljaju da pokrenu proizvodnju.
U okviru ovog projekta na najmanje 20
porodičnih poljoprivrednih farmi povratnika u
opštinama Okučani, Stara Gradiška i Gornji Bogićevci
u Zapadnoj Slavoniji, pokrenuta
je
proizvodnja
po savremenim tržišnim principima. Vlasnici farmi,
poljoprivredni proizvođači, biće upoznati sa svim
pravima i mogućnostima za dobijanje finansijske
pomoći od države (premije i subvencije), čime se
podstiče veća proizvodnja u skladu sa normama
Evropske unije i osigurava egzistencija za sve
članove porodične farme. Takođe, omogućeno
im
je
da se edukuju iz oblasti planiranja, organizovanja i
vođenja farme, modernih tehnologija proizvodnje
poljoprivrednih kultura i stoke, a
pružena im
je i
stručna pomoć u procesu registrovanja porodičnog
biznisa i razvoja biznis plana. Pojedinačne farme
biće udružene u kooperativu (zadrugu) koja će pomoći
njihovu proizvodnju, a takođe osigurati fondove za
dalje investiranje. Organizovanje pojedinačnih farmi
u okviru kooperative smanjiće troškove proizvodnje,
poboljšati organizaciju rada i osigurati plasman i
prodaju na tržištu. Takođe, biće osigurana stručna
pomoć i vođstvo, kao i zajednički nastup na tržištu.
Za povratnike i raseljene u Zapadnoj Slavoniji organizovani
su
programi prekvalifikacije i sticanja
neophodnih veština za rad na poljoprivrednim
gazdinstvima.
Lokalne
samouprave u sve tri opštine su upoznate sa
projektnim aktivnostima u cilju uspostavljanja
multisektorske saradnje, koja će doprineti
ostvarivanju dugorajne dobiti za celu zajednicu.
Projekat
je
podržalo
Ministarstvo
inostranih poslova Kraljevine
Danske. |
|
|
VRH
STRANE
|
| |
|
Novosadska
inicijativa - Putokazi do trajnih rešenja |
U
okviru Programa tranzicije i razvoja NVO u Srbiji,
koji je uz donatorsku podršku FRESTA programa
sprovodio Danski savet za izbeglice, NSHC je od 2001.do 2004. godine realizovao projekte
''Novosadska inicijativa'' i "Putokazi do trajnih
rešenja" koji su izbeglicama i raseljenim licima u
Vojvodini pružali podršku u odabiru i ostvarenju održivih
dugoročnih rešenja, povratka ili lokalne integracije. NSHC
je u ovaj program bio uključen zajedno sa "Grupom 484",
"Zdravo da ste", IAN-om i SDF-om iz Beograda, te "Protectom"
iz Niša.  |
Osnovna
aktivnost bila je pružanje informative podrške o
raspoloživim dugoročnim rešenjima za izbeglice,
raseljene i predstavnike lokalnih zajednica u
Vojvodini. U Novom Sadu radio je Info-Centar za
izbeglice i raseljene, gde se korisnicima pružala
savetodavna i zastupnička pomoć u rešavanju problema
povratka i lokalne integracije. Naše korisnike
obilazili smo i u kolektivnim centrima Vojvodine. U
saradnji sa nevladinim organizacijama 'Društvo za
toleranciju' iz Bačke Palanke i 'Regionalnim odborom
za pomoć izbjeglicama Vojvodine' iz Novog Sada, NSHC
je objavljivao tekstove na temu trajnih rešenja za
izbeglice u biltenu 'Tolerancija', i organizovao
javne tribine na temu povratka u BiH i Hrvatsku,
odnosno na temu lokalne integracije. Važan
deo projekta činila je regionalna saradnja sa
nevladinim organizacijama iz Hrvatske i Bosne i
Hercegovine, naročito sa VIMIO-m iz Vukovara.
Rezultat ove saradnje je i održavanje Regionalne
konferencije o trajnim rešenjima za izbeglice u
maju 2003.godine u Novom Sadu.
Zaključci
i preporuke sa Konferencije >>> |
|
S
obzirom na činjenicu da većina izbeglica
(60-70%) namerava
ostati u Vojvodini, suština njihove uspešne
integracije je ekonomska održivost. Da bi pospešili
informisanost o ovoj temi, organizovali smo seriju
predavanja na temu razvoja malih i srednjih
preduzeća u opštinama Vojvodine. Ovim predavanjima
prisustvovali su predstavnici izbeglica i
predstavnici lokalne samouprave. Predavač je bio g.
Miroslav Vasin, pomoćnik Pokrajinskog sekretara za
rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova.
Više
o malim i srednjim preduzećima >>> |
|
VRH
STRANE
|
|
|
|
|
NOVOSADSKI
HUMANITARNI CENTAR 2004 - 2011 |
| |
|